Dok smo bili u Derventi i svi na okupu, jedan od najljepsih praznika bio je 1. maj. Dervencani su ga tradicionalno slavili tamo gdje je bilo najljepse, pokraj nase ljepotice Ukrine. Praznik bi poceo prvomajskom budnicom, a grad bi ubrzo opustio i najveci dio stanovnika bi krenuo put poznatih izletista od Tromedje do Keminog vrbaka. Puho i ja bi obicno poranili, u furgonu prevukli janje i pice, Tule bi iz Alijicine mesnice pripremio meso za rostilj, stizali bi Sutko, Som, Sepo, Edo, Batan, Jozo...na kraju i zenski dio ekipe.
Jutarnja kafa uz cvrkut ptica, "zagrijavanje" uz rostilj, janje koje se polako rumeni i "znoji" dok mi zaljevamo zedna grla hladnim pivom...popodnevni ribolov i fudbalica na livadi.
Vec dugi niz godina osjeca se ceznja za tim prvomajskim druzenjem uz Ukrinu, ali bar zato namirimo jedan dio tog ugodjaja kada se ljeti okupimo uz Ukrinu. Iako razbacani na sve strane svijeta, iako ranije nismo festali skupa, okupimo se redovno na nasoj Patkovaci, a posto smo svi imali slicne navike - nije nam tesko napraviti stimung.
Na Ukrini se rostiljalo (Lula je za nas ono sto je nekad Galib bio za Derventu), pravio corbanac, pa opet rostijalo, jeli pecenjci i lubenica… Janjeta proslog ljeta nije bilo - malo zbog bruceloze, a vise zbog toga sto ga je nas Salih “fatao” cijele dvije sedmice. I nije uspio "ufatiti".
Frustuk na vodi. Ovako izgleda Mircetova “mala porcija” (sepet kobasica i kistra pive). Proslog ljeta, “svedski sto” se nije pokazao rentabilnim.
Tamo gdje su proizvodi « light » (paprike, paradajz, luk, sir, kajmak…) – tu je i njegova malenkost, Salih.
Djecu je najteze izmamiti iz vode. Al’ kako se, onda, “slatko papa”. Kako i nece, kad Ukrina izvuce …
Ekipa u “VIP lozi”…
… i raja sa “partera”.
Rafting na Ukrini. Ma, nece splav da se pomjeri ni 10 centi. Islo se dotle da se sumljalo, zbog niskog vodostaja, da li Ukrina uopste tece, a neki su rekli da mozda “tece prema gore”. Drugi negiraju: “Ma, uvijek je tekla prema dole, u pravcu Ilmana”. Na kraju, trazeno je strucno misljenje Barbe i on je konstatovao da pojasevi mnogih ucesnika nisu bili regularni (i po tri puta veci od dozvoljenih).
Poslije jela i pica, dobro “sjeda” i lubenica. Tu je i Beli sto bostan dijeli.
Lijepo se, bar na ovaj praznik, prisjetiti svih nasih festi uz Ukrinu...
... a i ove godine (kako slika pokazuje), za Prvi maj je bilo kao nekada – al’... u zutom.
Nema komentara:
Objavi komentar